Izmene Zakona o porezu na dobit pravnih lica

14. децембра 2018 | Vreme čitanja: 3 min

U Službenom glasniku Republike Srbije br. 95/2018 od 8. decembra 2018. godine objavljene su izmene Zakona o porezu na dobit pravnih lica. U nastavku izdvajamo najvažnije izmene Zakona.

  • Propisano je da se amortizacija stalnih sredstava razvrstanih u grupe od II-V, osim nematerijalnih sredstava, utvrđuje primenom proporcionalne metode na osnovicu koju čini nabavna vrednost sredstava, za svako stalno sredstvo posebno umesto trenutno važeće degresivne metode. Ako su stalna sredstva nabavljena u toku poreskog perioda, amortizacija se utvrđuje primenom proporcionalne metode srazmerno vremenu od kad je započet obračun amortizacije do kraja poreskog perioda;
  • Ukoliko je amortizacija stalnih sredstava utvrđena u skladu sa računovodstvenim propisima niža od amortizacije utvrđene primenom poreskih amortizacionih stopa, kao rashod u poreskom bilansu se priznaje računovodstvena amortizacija. Međutim, amortizacija nematerijalnih sredstava priznaće se uvek kao rashod u iznosu računovodstvene amortizacije. Ovaj način obračuna amortizacije primenjuje se na sredstva stečena počev od 1. januara 2019. godine, odnosno od prvog dana poreskog perioda koji počinje u 2019. godini;
  • Osnovna sredstva razvrstana u grupe II-V, a koja su stečena do početka primene novih pravila, nastaviće da se amortizuju po trenutno važećim pravilima primenom degresivne metode, zaključno sa 2028. godinom;
  • Izdaci za propagandu i reklamu priznaju kao rashod bez ograničenja, u iznosu iskazanom u bilansu uspeha, a ne samo u iznosu do 10% ukupnog prihoda, čime se podstiče mogućnost obvezniku da poveća tražnju za svojim proizvodima i uslugama;
  • Troškovi koji su neposredno povezani sa istraživanjem i razvojem koje obveznik obavlja u Republici Srbiji mogu se priznati kao rashod i to u dvostrukom uvećanom iznosu. Ovom zakonskom odredbom podstiče se razvoj istraživačko-razvojne delatnosti što će imati direktan uticaj na razvoj konkurentnosti domaćih proizvoda;
  • Efekti promene računovodstvene politike nastali usled prve primene MRS, odnosno MSFI i MSFI za MSP, po osnovu kojih se vrši korekcija odgovarajućih pozicija u bilansu stanja priznaju se kao prihod, odnosno kao rashod u poreskom bilansu;
  • Kvalifikovani prihod koji ostvari obveznik, nosilac autorskog ili srodnog prava, po osnovu naknade za iskorišćavanje predmetnih prava, se može pod određenim uslovima izuzeti iz poreske osnovice u iznosu od 80%;
  • Predmet oporezivanja porezom na kapitalni dobitak proširen je i na prava intelektualne svojine;
  • U slučaju prenosa u celini autorskog i srodnog prava, odnosno prava u vezi sa pronalaskom, samo 20% ostvarenog kapitalnog dobitka se uključuje u poresku osnovicu;
  • Obvezniku koji izvrši ulaganje u kapital novoosnovanog privrednog društva koje obavlja inovacionu delatnost, priznaje se pravo na poreski kredit u visini od 30% izvršenog ulaganja, ali samo pod određenim uslovima;
  • Uvodi se poreski kredit u slučaju kada rezidentni obveznik ostvari kapitalni dobitak po osnovu prodaje imovine u drugoj državi za iznos plaćenog poreza u toj drugoj državi, s tim da ovaj poreski kredit ne može biti veći od iznosa poreza koji bi bio obračunat na kapitalni dobitak po propisanoj stopi od 15%;
  • Navedene izmene i dopune Zakona se primenjuju na utvrđivanje, obračunavanje i plaćanje poreske obaveze za 2019. godinu.