Šta obveznici revizije treba da znaju u vreme korone?

6. априла 2020 | Vreme čitanja: 3 min

U svetlu trenutnih dešavanja u svetu i kod nas, a vezanu za pandemiju virusa COVID-19, svi moramo da se prilagođavamo situaciji, kako privredni subjekti, tako i revizija.

Privredna društva trebalo bi da omoguće korisnicima finansijskih izveštaja transparentan uvid u stvarni i potencijalni uticaj trenutne situacije na svoje dalje poslovanje.

U tom smislu, želimo da skrenemo pažnju na obelodanjivanja u finansijskim izveštajima za sva privredna društva, a naročito za društva od javnog interesa.

Oblasti koje zahtevaju kvalitetan i dodatan obim obelodanjivanja odnose se na:

  • Događaji posle izveštajnoj perioda i
  • Sposobnost društva da posluje u skladu sa principom stalnosti poslovanja.

Događaji posle izveštajnoj perioda su oni povoljni ili nepovoljni događaji koji nastaju između kraja izveštajnog perioda i datuma kada su finansijski izveštaji odobreni za objavljivanje.

Zakonom o računovodstvu propisano je da su pravna lica, odnosno preduzetnici, dužni da redovne finansijske izveštaje za izveštajnu godinu dostave APR-u, radi javnog objavljivanja, najkasnije do 30. juna naredne godine. U skladu sa tim, krajnji zakonski rok za odobravanje finansijskih izveštaja je 30. jun naredne godine.

Prepoznaju se dve vrste ovih događaja:

(a) oni događaji koji pružaju dokaz o stanjima koja su postojala na kraju izveštajnog perioda (korektivni događaji nakon dana bilansa stanja) i

(b) oni događaji koji ukazuju na stanja koja su nastala nakon izveštajnog perioda (nekorektivni događaji nakon dana bilansa stanja).

Događaji izazvani postojećom pandemijom COVID-19 predstavljaju nekorektivne događaje koji svakako imaju značajan uticaj na poslovanje i kao takvi zahtevaju obelodanjivanja o njima i njihovom uticaju na poslovanje privrednih subjekata.

U suprotnom, njihovo neobelodanjivanje moglo bi da utiče na ekonomske odluke koje korisnici donose na osnovu finansijskih izveštaja.

U napomenama, u delu Događaji posle izveštajnoj perioda, privredni subjekti bi trebalo posebno da obelodane:

  • da su spremni da primenjuju svoje planove vezane za nastavak poslovanja i obezbede minimalni nivo proizvodnje i prometa,
  • kako će novonastala situacija uticati na njihovo učešće na tržištu, odnosno proračun koliko će smanjeni obim proizvodnje i prometa uticati na  prihode,
  • procenu rukovodstva koja sadrži kvalitativne i kvantitativne pokazatelje uticaja novonastale situacije na poslovne aktivnosti i finansijsku poziciju društva, likvidnost, učešće na tržištu i druge ekonomske aspekte poslovanja.

Drugi momenat na koji trebate obratiti pažnju prilikom obelodanjivanja je princip stalnost poslovanja.

Osnovna pretpostavka sastavljanja finansijskih izveštaja je stalnost poslovanja kompanije, tj pretpostavka da će entitet nastaviti da posluje u doglednoj budućnosti. Takođe se pretpostavlja se da entitet nema nameru ni potrebu da likvidira ili smanji obim svog poslovanja.

Entitet ne priprema finansijske izveštaje u skladu sa načelom stalnosti poslovanja ukoliko rukovodstvo nakon datuma bilansa stanja odluči bilo da likvidira preduzeće, bilo da prestane sa poslovanjem, ili smatra da nema nijednu drugu realnu mogućnost izuzev da tako uradi.

Pogoršanje poslovnih rezultata i finansijskog stanja nakon datuma bilansa stanja izazvana pandemijom COVID-19, može da ukaže na potrebu za preispitivanjem dalje održivosti pretpostavke načela stalnosti poslovanja. Ako nema pretpostavke stalnosti poslovanja, standard MRS10 – Događaji posle izveštajnog perioda zahteva promenu računovodstvene osnove, a ne korigovanje iznosa priznatih prema prvobitnoj računovodstvenoj osnovi. Navedeno podrazumeva obavezno obelodanjivanje u Napomenama uz finansijske izveštaje.