Izmene Zakona o porezu na dodatu vrednost

10. децембра 2019 | Vreme čitanja: 5 min

U Službenom glasniku Republike Srbije br. 72/2019 od 7. oktobra 2019. godine objavljene su izmene Zakona o porezu na dodatu vrednost. U nastavku izdvajamo najvažnije izmene Zakona koje se primenjuju od 1. januara 2020. godine, izuzev odredbi koje se odnose na PDV refakciju stranog državljanina i promet infrastrukturnih projekata izgradnje auto-puta koje će biti u primeni od dana stupanja na snagu, odnosno 15. oktobra 2019. godine. 

Uvodi se pojam vrednosnog vaučera koji je definisan kao instrument za koji postoji obaveza prihvatanja u svojstvu naknade za promet isporučenih dobra ili pruženih usluga, ako su na njemu ili u povezanoj dokumentaciji naznačeni pomenuti promet, identitet pružaoca prometa i uslovi za njegovu upotrebu. Vrednosni vaučer može biti u elektronskom ili fizičkom obliku. Instrumenti koji daju isključivo pravo na popust pri nabavci dobara ili usluga a istovremeno ne uključuju pravo njihove kupovine ne smatraju se vaučerima. Takođe, vrednosnim vaučerima se ne smatraju prevozne karte, ulaznice, poštanske marke i sl.

U zavisnosti od toga da li su svi elementi za obračun PDV (između ostalog stopa PDV i mesto prometa) poznati u momentu njegovog izdavanja, vrednosni vaučer može biti:

  • Jednonamenski vaučer – prenos jednonamenskog vaučera oporeziv je PDV u momentu prenosa vaučera na drugo lice (poznati su svi elementi za obračun PDV), stopom kojom se oporezuju dobra ili usluge za koje je vaučer izdat, dok se sama isporuka dobara tj. pružanje usluga u zamenu vaučer neće posebno oporezivati. Takođe, ukoliko ima više učesnika, obveznika PDV koji u svoje ime prenose vaučer, svaki prenos se smatra prometom s aspekta Zakona o PDV.  Ukoliko je prenos jednonamenskog vaučera obavio poreski obveznik u ime drugog poreskog obveznika, tada se taj prenos smatra oporezivim prometom a poreski obveznik je lice u čije ime se vrši prenos vaučera. Obveznik koji vrši prenos vaučera u ime drugog obveznika vrši uslugu posredovanja kod prometa za koji je vaučer izdat.
  • Višenamenski vaučer – prenos višenamenskog vaučera nije oporeziv PDV u momentu prenosa (nisu poznati svi elementi za obračun PDV), dok se isporuka dobara tj. pružanje usluga za koje je vaučer izdat oporezuje u momentu kada dođe do realizacije vaučera, odnosno prometa dobara ili usluga. U slučaju kada jedan PDV obveznik prenosi višenamenski vaučer čiji promet vrši drugi poreski obveznik, smatra se da obveznik – prenosilac vaučera pruža usluge distribucije, reklame ili druge usluge koje se oporezuju PDV. Stvarna isporuka dobara ili pružanja usluga iz vaučera će biti oporezovane PDV u momentu kada dođe do prometa za koji je izdat vaučer, pri čemu obavezu obračuna PDV ima obveznik koji pruža stvaran promet.

Nove odredbe zakona propisuju da pri utvrđivanju procenta srazmernog odbitka PDV-a, pored prometa opreme i objekata za vršenje delatnosti, izuzimaju se i ulaganja u objekte za vršenje delatnosti a za koje se naplaćuje naknada, povremeni prometi nepokretnosti za obveznika kojem to nije uobičajena delatnost i povremeni prometi za koje je propisano poresko oslobođenje bez prava na odbitak prethodnog poreza. Pod povremenim prometom smatraju se najviše dva prometa u jednoj godini.

Izmenjena su pravila o mestu prometa dobara i mestu usluge predaje jela i pića za konzumaciju koja se vrši na brodu, u letilici ili vozu u toku prevoza putnika. Mesto prometa za navedene usluge se smatra mesto polaska pomenutih prevoznih sredstava. U slučaju prevoza putnika u oba smera, povratna vožnja smatraće se posebnim prometom, što znači da u toj situaciji mesto prometa je mesto odakle je prevozno sredstvo krenulo nazad na početnu destinaciju. Za svrhu određivanja mesta prometa usluge u situaciji kada mesto prebivališta i boravišta lica koje pruža ili prima usluge nije isto, mesto prometa određuje se prema mestu boravišta.

Pored izmena zakona u delu koji se tiče mesta prometa usluga telekomunikacija i usluga pruženih elektronskim putem, uveden je novi pravilnik u kome su bliže opisane usluge koje se su predmet ovog pravilnika, kao i mesto njihovog prometa. Sedište, stalna poslovna jedinica, prebivalište ili boravište primaoca tj. PDV obveznika smatraće se mestom prometa ako je njegovo fizičko prisustvo neophodno za izvršenje pomenutih usluga. U slučaju da prisustvo primaoca tj. PDV obveznika nije neophodno na određenoj lokaciji pružanja usluge, mestom prometa smatraće se lokacija priključka za usluge preko fiksne mreže, državi SIM kartice koja se koristi za usluge preko mobilne mreže, mesto u kom se nalazi dekoder ili sličan uređaj ili mestu koje je odredio pružalac usluga na osnovu dokaza propisanim pravilnikom.

Menja se pravilo za utvrđivanje nastanka poreske obaveze u vezi sa uslugama prenosa, ustupanja i davanja na korišćenje prava intelektualne svojine i drugih autorskih prava. Novom odredbom nastanak poreske obaveze može da nastane i pre datuma prometa, odnosno nastaje datumom izdavanja računa i za usluge koje su neposredno povezane sa prethodno navedenim uslugama bez obzira da li ih pruža isto ili različito lice, kao i za usluge usluga tehničke podrške prilikom korišćenja softvera, hardvera i druge opreme na određeni vremenski period.

U cilju ostvarenja prava na povraćaj PDV-a za strane putnike koji otpremaju kupljena dobra za nekomercijalne svrhe u ličnom prtljagu, smanjena je vrednosti tih dobara sa sadašnjih 100 evra u dinarskoj protivvrednosti na 6.000 dinara sa PDV za koja može da se ostvari pravo na povraćaj. Takođe, produžen je rok za dostavljanje dokaza da je putnik otpremio dobra u inostranstvu kao osnov za ostvarivanje prava na povraćaj PDV-a, i to na 12 meseci od dana njihovog otpremanja. Obveznik PDV koji je izvršio promet ovih dobara dužan je da na zahtev stranog državljanina izda dokumentaciju koja predstavlja osnov za PDV refakciju.

Poresko oslobođenje sa pravom na odbitak prethodnog poreza propisano je za promet koji nastane u okviru infrastrukturnih projekata izgradnje auto-puteva za koje je posebnim zakonom utvrđen javni interes. Novim izmenama Pravilnika o obliku, sadržini i načinu vođenja evidencije o PDV i o obliku i sadržini pregleda obračuna PDV, za navedeni promet propisano je vođenje posebne PDV evidencije sa potrebnim podacima koje evidencije treba da sadrže. Bitno je napomenuti da se pravilnikom sadržina POPDV obrasca nije menjala.

Novim izmenama detaljnije je uređena mogućnost ispravljanja pogrešnog obračunatog PDV iskazanog na računu u većem iznosu nego što bi bilo da je iskazano u skladu sa Zakonom o PDV. Da bi PDV obveznik ostvario pravo na ispravku pogrešno iskazanog PDV iznosa u računu, potrebno je da poseduje dokument primaoca sa napomenom da iskazan PDV na pogrešnom računu nije koristio kao prethodni porez i da izda novi račun sa ispravljenim PDV iznosom koji sadrži napomenu da se novim računom zamenjuje prvobitni pogrešan račun. Za lica koja nisu PDV obveznici propisano je da ne postoji mogućnost ispravke pogrešno iskazanog PDV iznosa.